Veliki petak je u mnogome zasebni dan crkvene godine. Prvi je dan vazmenog trodnevlja, Kristov smrtni dan i odvajkada dan posta i nemrsa. To je jedini dan u godini kada “nigdje nema svete mise”, ali je u crkvama posebno liturgijsko spomen-zborovanje poslije podne. Tri su dijela tih obreda: služba riječi, klanjanje križu i sveta pričest. Bogoslužje počinje u tišini: pred oltarom svećenik klekne ili se prostre ničice. Svi jedno vrijeme provedu u tihoj molitvi. Služba riječi donosi nekoliko odabranih odlomaka Svetoga pisma. Evanđelje, koje se čita ili pjeva, je Muka po Ivanu. Poslije homilije (propovijedi) slijedi sveopća molitva vrlo stara oblika, iz 4. stoljeća. Slijedi klanjanje križu koje potječe iz Jeruzalema: poslužnici donose prekriveni križ koji se u tri stupnja razotkriva. Kod svakog stupnja pjeva se “Evo drvo Križa…” i odgovor zajednice “Dođite, poklonimo se!”. Pred oltarom slijedi klanjanje križu, vjernici dolaze pojedinačno poljubiti križ. Za to vrijeme pjevaju se poznati “prijekori” i druge prikladne pjesme. Posljednji dio obreda je pričest. Budući da na Veliki petak do podne nema nikakvih obreda, u mnogim je crkvama tradicionalni i vrlo posjećeni pučki križni put. Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, da se simbolizira Isusova muka i smrt, a vjernici se u crkvi okupljaju razmišljajući o Isusovoj muci. Post je obavezan na Veliki petak, za sve osobe od 18 do 60 godina. Ne jede se meso toplokrvnih životinja niti mesne prerađevine, a dopušten je jedan cjeloviti obrok.

Bogoslužje:

* Služba riječi: čitanja iz Starog i Novog zavjeta, pjesme između čitanja, evanđelje, kratka propovijed i sveopća (vjernička molitva)

* Klanjanje križu

* Pričest